Unutarnje konstelacije
Likovni izričaj Koraljke Kovač kroz mnoge je godine i faze doživio lagane mijene, ali je ostao jednako snažan i prepoznatljiv unutar tradicije lirske i kolorističke apstrakcije. Apstraktne matrice iznimno raskošne tonske skale, u mnoštvu slojeva, podslika i preslika – rađene u najrazličitijim tehnikama - kreću se u rasponu od kolorističko-lirske apstrakcije, op-art- a do bilježenja kozmičkih krugova, mandala i prepoznavanja rešetkastih matrica višedimenzionalne stvarnosti. U tom se kontekstu slažemo sa Željkom Marciušom, autorom njezine monografije, kada primjećuje kako „takvim podražajnim međudjelovanjima prošaranim osobnim tragovima, znakovima i simbolizacijama koje uvijek upućuju i na nešto drugo od viđenoga i pojmljivog“ idemo prema ideji praslike. Te unutarnje praslike i preslikana iskustva snova, emocija, kolektivnih i osobnih vizija ili svakodnevnih iskustava koja se kroz vrijeme talože u našoj svijesti i podsvijesti izlaze kroz reduciranu, apstrahiranu apstraktnu ideju.
Već sam ranije ustvrdila kako je Koraljka Kovač legitimna nasljednica tradicije Bauhausa jer upravo će rani dnevnički crteži s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća pokazati njezine objektivne mogućnosti likovno-kolorističke invencije. Ona ne kopira postojeća rješenja elemenata likovne forme, već se dalje nadograđuje na njih, razvija ih, prilagođava vlastitom svijetu i senzibilitetu, analizira i rastavlja, da bi ih ponovno strukturirala u novim značenjima i sazvučjima bojâ. Poput manifestiranja jedinstvene osobne muzike tonova kolorističke ljestvice.
No, nije samo Paul Klee njezin duhovni srodnik, već ju eksperimentiranje bojom i oblicima na tragu drugih „bauhausovaca“, poput Josefa Albersa, Johannesa Ittena, Georga Muche pa čak i Roberta Delaunaya, zasluženo dovodi u njihovu blizinu, kao što je bliska i likovno-prostornom razmišljanju ranih poslijeratnih protagonista europske apstrakcije, poput Adolfa Fleischmanna, Alfreda Manessiera i Hansa Hoffmanna. Bliska je Bauhausu i po radu s tekstilom, gdje će također dalje razvijati apstraktne uzorke i boje na kojima su radile Gertrud Arndt, Else Mögelin, Gunta Stölzl ili Anni Albers.
Našu umjetnicu bez sumnje zanima neki viši red, proporcija i harmonija u slici, crtežu ili kolažu, kao refleks ustrojenog pulsiranja života i prirode oko nas, gdje je kaos ili pukotina u sustavu tek kratka, prolazna manifestacija suprotnih životnih energija i zakona. Ona sustavno pokušava prevladati svakodnevni kaos i anarhiju metaforičkim tkanjem vlastite matrice i dimenzije, čime njezino umjetničko djelovanje dobiva novi, konkretni i složeniji smisao. Uostalom, ne bi li autentični umjetnici trebali mijenjati stvarnost – ma kako to pretenciozno zvučalo na prvi pogled?
Koraljka Kovač kroz vlastite unutarnje konstelacije prenosi ideju kozmičke harmonije i složene dinamike naše egzistencije, ali i kroz apstraktni izričaj uspijeva u sliku utisnuti refleks ili boju šume, vode, neba, sunca, snijega ili kamena. Ne bježi od metafora i simbola u čistu, minimalističku apstrakciju, štoviše, u nekim se djelima približava i apstraktnoj inačici nadrealizma ili automatskog crtanja i slikanja. Vodi ju podsvijest, duboki psihoemotivni zapisi i odzvanjanja koja sakuplja i nosi u sebi kroz dane, mjesece, godine… Ponekad me njezine slike podsjećaju na krugove koji se šire na površini vode kada bacamo oblutke, a Koraljka u svojoj unutarnjoj viziji uspijeva uhvatiti sve: i površinu, kao i slojeve koji dubinski vode do dna.
Stoga ova kompleksna umjetnička matrica ima toliku snagu i uvjerljivost jer kod Koraljke svaki ton vibrira svojom frekvencijom: ništa nije slučajno i ništa nije prepušteno slučaju. U tom procesualnom elementu svojeg rada umjetnica će se približiti i tzv. meditativno-kontemplativnoj kolorističkoj apstrakciji – pa i kromoterapiji – gdje se kroz sinestezijski princip progovara o usklađivanju vlastita života s prirodnim zakonima i postavkama koje danas pola čovječanstva istovremeno zanemaruje, a druga polovica ponovno otkriva.
Iva Körbler
****
BIOGRAFIJA
Koraljka Kovač rođena je 17. srpnja 1971. u Zagrebu. Završila je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, odsjek slikarstvo. 1991. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, Pedagoški odsjek, smjer slikarstvo. Diplomirala je u klasi profesora Zlatka Kesera. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1998. Bavila se animiranim filmom i ilustracijom. Bila je članica grupe „Daklelososi“ i udruge Punkt. Do sada je imala 68 samostalnih i 86 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovala je na više kolonija, projekata i rezidencija. Organizirala je likovne radionice za djecu i odrasle. Dobitnica je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu i Likovne nagrade HDLU- a za najbolju izložbu u 2020. godini – za izložbu „Unutrašnji prostori“, u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Osmislila je 44 autorske koncepcije kroz projekte, izložbe suradnje za studente Dizajna tekstila. Trenutno radi na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, Zavod za dizajn tekstila i odjeće, na kolegiju „Kreiranje tekstila“ kao izvanredna profesorica u umjetničkom području.
IZLOŽBA SE ODRŽAVA UZ POTPORU OGRANKA MATICE HRVATSKE ZABOK